Saborski Odbor za obrazovanje aktivno će pratiti pripremu i provedbu eksperimentalne primjene CKR-a

Saborski Odbor za obrazovanje aktivno će pratiti pripremu i provedbu eksperimentalne primjene CKR-a

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora nastavit će aktivno pratiti sve aktivnosti vezane za pripremu i provedbu eksperimentalne primjene Cjelovite kurikularne reforme (CKR), predloženi je zaključak tematske sjednice toga odbora o tijeku priprema za eksperimentalnu primjenu kurikularne reforme, održane u srijedu.

Nakon trosatne tematske sjednice, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ) predložila je da taj odbor prihvati zaključak u kojemu se navodi i kako se očekuje da će ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito informirati o svim aktivnostima poduzetim tijekom pripreme i provedbe eksperimentalnoga programa, kao i o rezultatima njegove evaluacije.

Uvodno je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak članovima odbora predstavila projekt kurikularne reforme “Škola za život” istaknuvši kako je kurikularna reforma dio nacionalnih reforma, odnosno Nacionalnoga programa reforma koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u travnju ove godine. Eksperimentalni program, dodala je, prvi je pak korak prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme, odnosno uspostavljanja usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernoga i za život potrebnog obrazovanja s naglaskom na usmjerenost odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj prema razvoju generičkih kompetencija.

Bedeković: Nastavnicima treba online, ali i edukacija “licem u lice”

Bedeković je na kraju sjednice podsjetila da se izgubilo puno vremena, te ocijenila da je sada u danim okolnostima napravljeno puno toga u dobroj vjeri i najboljoj namjeri. Smatra da je tijekom proteklih nekoliko mjeseci možda mogla biti i bolja komunikacija između svih mjerodavnih subjekata iako je, napomenula je, u tom razdoblju puno razgovarala s ministricom Divjak s kojom se, dodala je, puno puta i ‘porječkala’. Ali, ustvrdila je Bedeković, treba komunicirati, razgovarati i raspravljati kao što osobno i čini s ministricom Divjak kao suvoditeljica Posebnoga stručnog posvjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Osvrnula se i na edukaciju nastavnika i podržala je način online edukacije, ali smatra kako bi trebalo biti puno više edukacije “licem u lice” kako bi nastavnici doista i stekli potrebne vještine.

Za predsjednicu toga saborskog odbora posebice je važno da svi dionici u ‘priču’ oko eksperimentalne kurikularne reforme krenu afirmativno i argumentirano. Bedeković razumije da je posao oporbe kritika, a, kako je posvjedočila, pokušava razumjeti i frustraciju i ljutnju onih koji su počeli proces kurikularne reforme, a nisu ga uspjeli završiti jer nisu dobili povjerenje birača. Razumije i vanjskoga člana odbora profesora Nevena Budaka koji je autor Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja je, kako je rekla, “njegovo dijete”.

Svjesna je i da dio onih koji se se postupno uključili u taj proces ima dobre namjere, a dio ih baš i nema, ali, dodala je, uglavnom su svi članovi odbora došli iz struke, pa Bedeković smatra kako bi svi trebali djelovati tako da se sve primjedbe budu argumentirane i kao takve ih prihvati ‘druga strana’ jer, vjeruje da, ako se to ne dogodi, to znači da smo svi isključivi.

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu ustvrdila je kako će se reforma obrazovanja, kako eksperimentalna, tako i cjelovita, teško provesti bez nacionalnoga konsenzusa, a smatra kako bi svi članovi toga odbora morali pronaći mjeru kako bi sve sugestije bile utemeljene.

Bedeković se osvrnula i na primjedbu potpredsjednice odbora Sabine Glasovac (SDP) da na tematsku sjednicu nisu  pozvani predstavnici CARNet-a i Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i za taj propust preuzela odgovornost t ustvrdila kako u tome nije bilo “skrivanja, muljanja i bilo čega drugoga”.

Tanjić: Oko obrazovne reforme prijepori nikad neće proći

Obrazovna reforma važna je tema oko koje prijepori neće nikada proći jer su njezini subjekti vezani uz svoje ideje i promišljanja koje će tako i komunicirati pa tako dio problema proizlazi iz komunikacije različitih viđenja, rekao je vanjski član odbora rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) Željko Tanjić. Smatra da bi se oni koji imaju mandat trebali ‘kretati’ u tim različitim viđenjima nekim pravcima za koje vjeruju da su najbolji.

Pritom, istaknuo je Tanjić, ne može se zanemariti zakonodavni okvir i pozvao se na još važeći Zakon o odgoju i obrazovanju koji u 29. članku, 2. stavku govori što eksperimentalni program mora sadržavati, a to su – ciljevi, zadaće, obrazovni rezultati i mora imati sadržaje. Za njega je sigurno važan i hvale vrijedan proces eksperimentalnoga programa, ali se i pita je li eksperimentalni program “Škola za život”, sažet na osam stranica općenitoga teksta, ipak dovoljna osnova za cjelokupini eksperimentalni program koji je vrlo ozbiljna tema i je li zato trebalo, prije njegova uvođenja, napraviti još neke prethodne radnje. Tada bi možda, dodao je Tanjić, neki postojeći prijepori bili otklonjeni iako, kako je rekao, ne ulazi u sadržaj eksperimentalnoga programa.

Sabina Glasovac (SDP) slaže se s Tanjićem oko pravnih referenca, a postavila je i pitanje o načinu na koji je donesen kurikulum nastavnoga predmeta informatika koji je obvezan predmet koji ulazi u osnovne škole jer, dodala je, ne zna bili to na temelju postojećega zakona trebao biti predmetni kurikulum informatike ili je to nekakav nacionalni kurikulum informatike, ili nastavni plan i program informatike.

Ministrica Divjak odgovorila je kako je zakonom propisano kako se provodi eksperimentalni program, a u programu “Škola za život” na poveznicama je stotine stranica na kojima su objašnjeni svi ciljevi i zadaće i jasno je navedeno što sve ulazi u eksperiment.

Što se pak tiče informatike, Divjak je istaknula da je riječ o nastavnom predmetu informatika, odnosno izmijenjen je kompletni nastavni plan i program svih izbornih i fakultativnih dijelova, taj nastavni predmet zamjenjuje sve postojeće i sve je provedeno sukladno zakonu i objavljeno u Narodnim novinama.

Budak Zekanoviću: Ne raspravljati o temi ako se predhodno o njoj ne informira

Hrvoje Zekanović (HRAST) postavio je više pitanja, a veći dio njih bio je vezan uz kurikulum povijesti i zastupljenost Domovinskog rata u kurikulumu. Zekanovića tako, među ostalim, zanima, hoće li u eksperimentalnim udžbenicima pisati da je Srbija u namjeri da ostvari projekt Velike Srbije bila agresor na Hrvatsku, da je Domovinski rat bio obrambeni, a ne građanski. Istaknuo je kako je puno reakcija vezano za nedovoljnu zastupljenost Domovinskog rata u kurikulumu povijesti, ali i upozorio i na jezični problem, odnosno da se ne poštuje stajalište stručnjaka da je hrvatska riječ kurikul, a ne kurikulum.

Postavio je, među ostalim, i pitanje tko su dobavljači internetske opreme za škole te vodi li se računa, kada se ističe važnost virtulanih učionica, i o tome da je sve veći problem internetska ovisnost učenika, te tko će odgovarati za eksperiment koji se povodi na djeci, dodavši kako eksperiment može biti uspješan i neuspješan.

Ministrica Divjak odgovorila je kako će se tema Domovinskog rata metodički obraditi, ustvrdila da se ne radi o eksperimentu na djeci te da ne treba dvojiti o važnosti informatike u četvrtoj industrijskoj revoluciji.

Vanjski član odbora Neven Budak (SDP) postavio je pitanje zastupniku Zekanoviću je li pogledao kurikulum povijesti te ustvrdio da bi, da ga je pročitao, vidio da još nema opisa sadržaja i da je jedina tema koja je obrađena Povijest Republike Hrvatske od 1990. do danas gdje je puno više nastavnih sati nego što je do sada posvećeno Domovinskom ratu.

Budak smatra da ne bismo trebali javno raspravljati o nekoj temi ako se prethodno o njoj ne informiramo.

Source:Saborski Odbor za obrazovanje aktivno će pratiti pripremu i provedbu eksperimentalne primjene CKR-a


Questa voce è stata pubblicata in hrvatska vijest. Contrassegna il permalink.